Aktualune Nevipya
VASNE DATE E ROMENGE
- 25/06/2024
- By Romano Avazo

27 yanuari โ Mashkarthemutno dive e pelaripesko pe godi vash Holokausti Ano periodi 1936-1945 nazistya shrdinde o sistematikuno persekutipe e romengo, kay kulmingya e mudaripeya e 500,000 ji pe 1,500,000 romengo ano odova kay khargyola Porajmos, Holokausti e Romengo.
Pe bersh 2005 Savahtuni Asambleya e OYN-ki miratingya yekh rezolucia kay anavingya 27 yanuari, sar Mashkarthemutno Dive e Pelaripesko pe godi ani pakiv e Holokausteske viktimengo. Viktime sine hebreya, roma, rusya thay polakya.
8 aprili โ Lumiako Dive e Romengo
Pe 8 Aprili e bershesko 1971 ano Londoni adikerdilo o Angluno Romano Kongresi kote formirisali Angluni Mashkarthemutni romani organizacia โInternational Romani Unionโ. Ano akava Kongresi lelile trin but vasne decisive: Romengi himna (Gelem gelem), romano ago thay anavipe e romana populaciako e anavea Rom. Ano akava historikuno kedipe kotorleutno sine vi prof. Albanologi kotar o Prizren, Nysret Seharsoj.
16 mayi โ Dive e Romenge Rezistipesko ano Kampi Aushvic Pelargyona pe godi thay dengyola pakiv heroya e romana populaciako. Pashe 6000 roma, mursha, juvla thay qhavore phangle ano kampi Aushvic-Birkenau, pe data 16 mayi e bershesko 1944, rezistinde e nazistyenge
planeske vash te nashalgyon.
2 agusti โ Evropako Dive e Pelaripesko pe godi e Holokaustesko vash Sinti thay Roma Pe 2 avgusti, amen pelara pe godi 4300 palune sintya thay roma (mursham, juvla thay qhavore) ano germanyengo nazistyengo koncentraciako kampi Aushvic-Birkenau, kola mudardile ano gazeske sobe kotar SS (nazistyne o๏serya) odoya rayt e 2/3 avgustesko ko bersh 1944 thay olenge trupya thavipe ano grope, biumlavdo olenga zorala rezistencake. Ano pelaripe pe godi e sah 500,000 Sintya thay Roma mudarde ani Evropa okupimi kotar nazistya, Evropako Parlamenti anavingya akaya data sar Evropako Dive vash
Pelaripe pe godi e Holokaustesko vash Sinti thay Roma pe 2015.
5 novembri โ Lumiako Dive e Romana qhibyako Lumiako Dive e Romana qhibyako promovinela e qhib, kultura thay romengo edukipe. Pe 5 novembri 2008, ano Zagreb prezentisalo angluno alavari romane-kroatyune thay kroatyune-romane hramimo kotar romano hramarno thay politikani Veljko Kajtazi.
Ano Lumiako Simpoziumi vash Standardizipe thay Kodi๏kipe e Romana Qhibyako, kova adikerdilo kotar 3 ji pe 5 novembri 2009 ano Zagrebi e Kroaciako, Mashkarthemutni Unia e Romengi thay Kroaciako Amalipe e Romenge Edukipesko "Kali Sara" ikalde yekh deklaracia kote rodena o penjaripe e 5 Novembresko sar Lumiako Dive e Romana Qhibyako ano sah thana kote jivdinena o roma. Ani akaya sura hramisalo ini angluno o๏sialuno hramipe akala datako. Si molipe te lepargyola kay kotar e Kosova hramutno akala deklaraciako sine o aktivisti thay romano zhurnalisti, Daut
Qulangji.
Parlamenti Kroat e njohu zyrtarisht nรซ vitin 2012 dhe me kรซrkesรซ tรซ Republikรซs sรซ Kroacisรซ nรซ vitin 2015 UNESCO e shpalli 5 nรซntorin Ditรซn Botรซrore tรซ Gjuhรซs Rome. Qรซ nga viti 2018, 16 shtete anรซtare tรซ Kรซshillit tรซ Evropรซs e njohin gjuhรซn rome si gjuhรซ tรซ pakicรซs sipas Kartรซs Evropiane pรซr Gjuhรซt Rajonale ose tรซ Minoritetit Rom.