Ano teharin e 6.to mayesko, kana o vazduk akharla pandar o miski e anglonilayesko thay o cirikle vazdena o gav pere gilencar, o roma ani sah e Kosova, e may dur, manifestinena o Hederlezi – e elphinaki festa, rijivdipaski thay khetanipaski e natura. Ano akava dive, o khera phergyona e nota e tradicionalune hashyengo / habengo, o avlina jivlargyona e but rangyale idyencar thay e qhavorenge avazyencar kola nashti ajukerna o horo, o khelipaske sheya thay o gila.
Hederlezi na si saday yekh festa. Numay si yekh jivdi memoria kobor siyem phande e phuvya, e yeshelukoa thay e pakyavipa kay palo sakova yevend avla o anglonilay. Pashe leynenge, o qhaya frdena sane krange kola kedinde ki teharin, pakyavipa kay lengere mangipya ka realziingyon. Mursha thay juvla shrdna o dive mangipa sastipe, bereketi thay laqhipe ani familia.
O phure mothavna pere nakhe storie, kana e festa lugyargyolay trin dive trin rakyat hay sarine lena kotor, kristiayna, muslimayna, roma, albanya, turkya, sarine khetane, feriso Hederlezi sine olengo kola shunena o jivdipe sar yekh pocin thay mangena te ulaven yekhe-yaverea.
Romengo horo amalinena o goqya , jikay o manusha bistarena o sakodivune dertya, iranipe vash haricune orya ko modestyuno thay shuzho loshalipe.
Ano yekh vahti kote buderi tradicie nashavgyona, Hederlezi ahqola yekh zoralo kahripe vash ma te bistera o darina. Si yekh jivdi poezia e romengi koya lugyarla te sfidinel o vahti – muzika, kamipa thay barikanipa.








