{"id":11656,"date":"2025-02-24T11:04:08","date_gmt":"2025-02-24T10:04:08","guid":{"rendered":"https:\/\/radioromanoavazo.com\/?p=11656"},"modified":"2025-02-24T11:10:46","modified_gmt":"2025-02-24T10:10:46","slug":"romani-qhib-2","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/radioromanoavazo.com\/en\/aktualune-nevipya\/romani-qhib-2\/","title":{"rendered":"Romani qhib"},"content":{"rendered":"<p>Romani qhib<br \/>\nQhibyake analize reste te alosaren kay e romani qhib si<br \/>\nkotor e indo-evropake familiako thay pashola e dialektencar<br \/>\nkay avena kotar ratyo-disyoriguni kotor e Indiako. Romani<br \/>\nqhib garavdili shukar thay vakergyola ani sah lumia e<br \/>\nververutne dialektencar ini soske lela buderi alavya kotar o<br \/>\nqhibya e thanenge kote jivdinena.<br \/>\nKo palune bersha buderi studentya kerde buti vash te<br \/>\nstandardizinen e Romani qhib ikalindoy abecede thay alavarya. Pe bersh 1979, Ian Hancock, romano lingvisti kotar e Anglia publikinla moderuni broshura e romana lingvistikako \u201cRomani sociolinguistics\u201d.<br \/>\nAngluno seriozuno kedipe vash e romani qhib adikerdilo ano shtarto kongresi e IRU e miratipea e Rezoluciako 7\/1990 vash e Romani qhib ano Warshava (07.04.1990) kote miratisali e abeceda e dr. Marcel<br \/>\nCourthiade. Ji kay, pe 1986, Shaip Yusuf publikingya angluni narativuni gramatika pe romani qhib, yekh kombinipe e dialektengo arli thay gurbeti (jambazi).<\/p>\n<p>Pe 1992 prof. Ibrahim Elshani ano ledeipe e romane aktivistyencar ano Prizren adaptingya e romani abeceda jandi sar \u201cprizrenoski abeceda\u201d koya vastingyola ani literatura thay romane medie ani Kosova.<br \/>\nRomani qhib ani Kosova vakergyola ano duy sherune dialektya: dialekti Arli thay Gurbet. <\/p>\n<p>Yekh tikno kotor e romengo kotar o ruralune thane e centraluna Kosovako (Obiliq, Vuqitrna) vastinena<br \/>\no dialekti Bugurji.<br \/>\nDialekti \u201carli\u201d avela kotar o alavya Jerli vay Erli kay pe turkyuni qhib mangla te phenel \u201cthanutno\u201d thay astarela o vakeripe ano Balkani, kova arakhlola ani Kosova (Prizren, Prishtina,Gilana, Ferizay), Bosna, Serbia bizo Voyvodina, Vrdloriguni Maqedoni, Bulgaria, Turkia, Greciathay Albania.<br \/>\nDialekti \u201cgurbet\u201d vakergyola kotar o roma kola khargyona Gurbet thay kay ko sasutnipe siton ano duripe. Gurbetya jangyona vi sar Jambazya, Gabelya thay Qergarya.<\/p>\n<p>Akava dialekt vastingyola ani Kosova (Peya, Mitrovica, Jakova), Montengro, Serbia, Bosna, Kroacia, Slovenia,<br \/>\ntikno gendo ani Vrdloriguni Makedonia, Italia, Albania, Yurkia thay thana vrdloriguna<br \/>\nEvropako.<\/p>\n<p>Ani centraluni Evropa thay vrdloriguni sar si pe grupe, roma vakerna dialektya sar: lovari,kalderash, kalo, sinti, resande, haladitcka, ruska roma.<br \/>\nRomani qhib ano ververutne thana e Evropake sito reprezentimi ano edukipeske institucie prekal siklipe ano fundone thay mashakrune shkole, ano Universitetya prekal o katedre e Romologiake, ano lokalune institucie thay medie.<br \/>\nAni Kosova, romani qhib hramingyola ano pustika thay reviste, romano teatro, medie (publikune thay lokalune medie) thay phiravgyola ano fakutlativuno siklipe e romana qhibyako ano<br \/>\nfundone shkole ano Prizren. <\/p>\n<p>Ani Graqanicaki komuna (2016) e romani qhib sitoy qhib ano<br \/>\nofsialuno vastipe thay ani Prizrenoski komuna (2022) sitoy qhib ano ofsialuno\/tradicionaluno<br \/>\nvastipe.<\/p>","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Romani qhib Qhibyake analize reste te alosaren kay e romani qhib si kotor e indo-evropake familiako thay pashola e dialektencar kay avena kotar ratyo-disyoriguni kotor e Indiako. Romani qhib garavdili shukar thay vakergyola ani sah lumia e ververutne dialektencar ini soske lela buderi alavya kotar o qhibya e thanenge kote jivdinena. Ko palune bersha buderi&#8230;<\/p>","protected":false},"author":1,"featured_media":11659,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[1],"tags":[],"class_list":["post-11656","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-aktualune-nevipya"],"aioseo_notices":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/radioromanoavazo.com\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/11656","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/radioromanoavazo.com\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/radioromanoavazo.com\/en\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/radioromanoavazo.com\/en\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/radioromanoavazo.com\/en\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=11656"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/radioromanoavazo.com\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/11656\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":11658,"href":"https:\/\/radioromanoavazo.com\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/11656\/revisions\/11658"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/radioromanoavazo.com\/en\/wp-json\/wp\/v2\/media\/11659"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/radioromanoavazo.com\/en\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=11656"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/radioromanoavazo.com\/en\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=11656"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/radioromanoavazo.com\/en\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=11656"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}