{"id":2468,"date":"2019-04-01T13:46:42","date_gmt":"2019-04-01T13:46:42","guid":{"rendered":"http:\/\/www.radioromanoavazo.com\/?p=2468"},"modified":"2019-04-01T13:46:42","modified_gmt":"2019-04-01T13:46:42","slug":"sine-kay-sine-yek-kujtim-paqaku","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/radioromanoavazo.com\/en\/kultura\/sine-kay-sine-yek-kujtim-paqaku\/","title":{"rendered":"SINE KAY SINE YEK KUJTIM PAQAKU"},"content":{"rendered":"<p><strong>Sinopsiso e dramako \u201c Sine kay sine yekh Kuytim Paqaku\u201d<\/strong><\/p>\n<p>Sinopsiso e dramako\u201c Sine kay sine yekh Kujtim Pa\u00e7aku \u201c , si tema koya tretirinla o fragmentya kotar o Kujtim Pa\u00e7akosko jivdipe. Ano skenyune khelipya buderi baziringyona o momentya e fragmentyengo oleska intelektualuna bukyake, deipea baro kontriubuti ano amaro malipe .<br \/>\nSah vash akala momentya site sikavgyl upral teatralune skene interpretimo kotar o artistya thay kotar o sheruni pesonasha e naveya \u201cKooregrafi\u201d, kova si te sikavele olesko intelektualno bukyako kontributi ano promovipe e kulturako e romane komunitetesko numay ini odova vash e saha kosovaryuni populaciyako.<br \/>\nO skene e Kujtim Pa\u00e7akoske jivdipeske ani buti, e romane teatro,e romane okteteya , politikuno sapktri oleske dikhipesko, hramime pozieye , civilyuno angashipe, maladipe e mansuhencar ano skodivuno jivdipe si centraune teme kola sit e tretiringyon ani drama e in memorial karaktereya.<br \/>\nAni yever rig si te tretiringyol ini olesko personaliteti sar intelektuali, zoralipe e manushipesko, lideripesko, toleripesko , dogripesko thay buderi ini kreativitetesko, so ini kulmilinla oleske hramime poeziye.<br \/>\nPoeziya kolencar deshifrinla o socio-ekonomikuno jivdipe e romengo, kulturuno, thay patriotizmyuno e romengo, sar ini e itorija e romengi sar e migripesko kotar e Indiya ji ano adisuno periodi ani sasto Sumdal.<br \/>\nMe agor e drama baziringyola ini pe oleske duy phenipya sar poeti, profesori thay politikani kola si : Amen musya siyem may ange te ova thay palo odova te thera thay Amen manga integraciya numay bizo asimilaciya.<\/p>\n<p><strong>Sinopsisi i dram\u00ebs \u201cNa ishte se c\u2019na ishte nj\u00eb Kujtim Pa\u00e7ak\u201d<\/strong><\/p>\n<p>Sinopsisi I dram\u00ebs \u201cNa ishte se c\u2019na ishte nj\u00eb Kujtim Pacak\u201d, tem\u00eb e trajtuar me an\u00eb t\u00eb fragmenteve nga jeta e Kujtim Pacakut. Shumica e loj\u00ebrave skenike bazohen n\u00eb fragmente t\u00eb pun\u00ebs s\u00eb tij intelektuale, duke dh\u00ebn\u00eb kontribut t\u00eb madh\u00eb, n\u00eb shoq\u00ebrine tone.<br \/>\nT\u00eb gjitha k\u00ebto momentet do t\u00eb shfaqen\/pasqyrohen\/gjall\u00ebrohen p\u00ebrmes skenave teatrale t\u00eb interpretuara nga artist\u00ebt dhe nga personazhi kryesor i quajtur \u201cKooreografi\u201d, i cili do t\u00eb tregoj\u00eb kontributin e pun\u00ebs s\u00eb tij (Kujtim Pacakut) si nj\u00eb intelektual n\u00eb promovimin e kultur\u00ebs s\u00eb Komunitetit Rom madje edhe p\u00ebr gjith\u00eb popullin e Kosov\u00ebs.<br \/>\nSkenat e jet\u00ebs s\u00eb Kujtim Pacakut n\u00eb pun\u00eb, teatrin rom, me oktetin rom, vizioni i tij rreth spektrit\/subjektit politik, shkruarja e poezive, angazhimin ne shoq\u00ebrin civile dhe shoqerimi me njer\u00ebzit n\u00eb jet\u00ebn e p\u00ebrditshme jan\u00eb temat qendrore t\u00eb cilat do t\u00eb trajtohen n\u00eb dram\u00ebn me karakterin in memorial?&#8230;<br \/>\nN\u00eb an\u00ebn tjet\u00ebr do t\u00eb trajtohet edhe personaliteti i tij si nj\u00eb intelektual, fuqi njer\u00ebzore i liderit, i toleranc\u00ebs, i drejt\u00ebsis\u00eb dhe m\u00eb shum\u00eb I kreativitetit, q\u00eb edhe e lart\u00ebsojn\u00eb poezit e shkruara t\u00eb tij.<br \/>\nPoezit me t\u00eb cilat deshifron jet\u00ebn socio-ekonomike t\u00eb rom\u00ebve, kultur\u00ebn dhe patriotizmin e rom\u00ebve, poashtu edhe historin\u00eb e rom\u00ebve at\u00eb t\u00eb emigrimit nga India deri n\u00eb periudh\u00ebn e sotme n\u00eb Bot\u00ebn e sh\u00ebndosh\u00eb.<br \/>\nN\u00eb fund\u00eb drama bazohet edhe n\u00eb dy th\u00ebniet e tij si nj\u00eb poet, professor dhe politikan, t\u00eb cilat jan\u00eb: \u201cNe jemi t\u00eb detyruar t\u00eb jemi m\u00eb p\u00ebrpara\/t\u00eb par\u00ebt dhe pas k\u00ebsaj t\u00eb kemi dhe Ne duam integrim pa asimilim\u201d.<\/p>\n<p><strong>The synopsis of the drama &#8221; was a Kujtim Pa\u00e7ak&#8221;<\/strong><\/p>\n<p>The synopsis of the drama &#8221; was a Kujtim Pacak&#8221; theme, treated with fragments from the life of Kujtim Pacak. Most of the stage games are based on excerpts of his intellectual work, making a great contribution to our society.<\/p>\n<p>All these moments will be shown \/ reflected through theatrical scenes interpreted by artists and by the main character called &#8220;Kooreografi&#8221;, which will show the contribution of his work (Kujtim Pacak) as an intellectual in promoting the culture of Roma community and even for all the people of Kosovo.<\/p>\n<p>The scenes of Kujtim Pacak&#8217;s life at work, the Roma theater, the Roma octetist, his vision about the spectrum \/ political subject, writing poetry, engaging in civil society, and associating with people in everyday life are the central themes that will be addressed in drama with character in memorial &#8230;<\/p>\n<p>On the other hand, his personality will be treated as an intellectual, human power of the leader, tolerance, justice and more creativity, which also magnify his written poetry.<\/p>\n<p>The poems that decipher the socio-economic life of the Roma, the culture and patriotism of the Roma, as well as the history of the Roma, that of emigration from India to the present period in the healthy world.<\/p>\n<p>In the end, drama is also based on his two sayings as a poet, professor and politician, which are: &#8220;We are obliged to be ahead \/ first and after that we have and We want integration without assimilation&#8221;.<\/p>\n<p><strong>Sadr\u017eaj drame \u201cBio je to Kujtim Pa\u010daku&#8221;<\/strong><\/p>\n<p>Drama \u201cBio je to Kujtim Pa\u010daku\u201d, bavi se \u017eivotom Kujtima Pa\u010dakua kroz fragmente iz njegovog \u017eivota. Ve\u0107ina pozori\u0161nih scena zasniva se na odlomcima njegovog intelektualnog rada, kojim je dao veliki doprinos na\u0161em dru\u0161tvu. Svi ti momenti bi\u0107e prikazani (odslikani) kroz izabrane pozori\u0161ne scene koje \u0107e interpretirati glumci i glavni lik nazvan &#8220;koreoograf&#8221; koji \u0107e pokazati doprinos njegovog rada (Kujtima Pa\u010dakua), jednog intelektualca koji je promovisao kulturu romske zajednice, tako\u0111e i kulturu svih naroda Kosova.<br \/>\n\u017divotne scene Kujtima Pa\u010dakua na poslu, u romskom pozori\u0161tu, sa romskim oktetom, spektar njegove vizije \/politi\u010dki subjekt, pisanje poezije, anga\u017eovanje u civilnom dru\u0161tvu i dru\u017eenje sa ljudima iz svakodnevnog \u017eivota su glavne teme kojima \u0107e se baviti drama kroz sje\u0107anje?&#8230;<br \/>\nS druge strane on \u0107e biti prikazan kao intelektualac, sna\u017ena li\u010dnost kao lider, tolerantan, pravedan i veoma kreativan \u0161to, tako\u0111e odslikavaju njegova poezija i pisanje.<br \/>\nPoezija koja de\u0161ifruje dru\u0161tveno-ekonomski \u017eivot Roma, njihovu kulturu i patriotizam, kao i istoriju Roma, koji su imigrirali iz Indije sve do sada\u0161njeg perioda u zdravom svetu.<br \/>\nNa kraju drama se oslanja i na njegove dve izreke, kao pesnika, profesora i politi\u010dara, a koje su: &#8220;Mi smo du\u017eni biti prvi \/ a nakon toga trebamo i \u017eelimo da se integri\u0161emo, ali ne i da se asimilujemo&#8221;.<\/p>","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Sinopsiso e dramako \u201c Sine kay sine yekh Kuytim Paqaku\u201d Sinopsiso e dramako\u201c Sine kay sine yekh Kujtim Pa\u00e7aku \u201c , si tema koya tretirinla o fragmentya kotar o Kujtim Pa\u00e7akosko jivdipe. Ano skenyune khelipya buderi baziringyona o momentya e fragmentyengo oleska intelektualuna bukyake, deipea baro kontriubuti ano amaro malipe . Sah vash akala momentya&#8230;<\/p>","protected":false},"author":1,"featured_media":2469,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[4],"tags":[],"class_list":["post-2468","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-kultura"],"aioseo_notices":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/radioromanoavazo.com\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/2468","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/radioromanoavazo.com\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/radioromanoavazo.com\/en\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/radioromanoavazo.com\/en\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/radioromanoavazo.com\/en\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=2468"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/radioromanoavazo.com\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/2468\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":2470,"href":"https:\/\/radioromanoavazo.com\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/2468\/revisions\/2470"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/radioromanoavazo.com\/en\/wp-json\/wp\/v2\/media\/2469"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/radioromanoavazo.com\/en\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=2468"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/radioromanoavazo.com\/en\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=2468"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/radioromanoavazo.com\/en\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=2468"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}