{"id":9508,"date":"2024-06-25T14:13:40","date_gmt":"2024-06-25T13:13:40","guid":{"rendered":"https:\/\/radioromanoavazo.com\/?p=9508"},"modified":"2024-06-26T12:48:22","modified_gmt":"2024-06-26T11:48:22","slug":"vasne-date-e-romenge","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/radioromanoavazo.com\/en\/aktualune-nevipya\/vasne-date-e-romenge\/","title":{"rendered":"VASNE DATE E ROMENGE"},"content":{"rendered":"<p>27 yanuari \u2013 Mashkarthemutno dive e pelaripesko pe godi vash Holokausti Ano periodi 1936-1945 nazistya shrdinde o sistematikuno persekutipe e romengo, kay kulmingya e mudaripeya e 500,000 ji pe 1,500,000 romengo ano odova kay khargyola Porajmos, Holokausti e Romengo.<br \/>\nPe bersh 2005 Savahtuni Asambleya e OYN-ki miratingya yekh rezolucia kay anavingya 27 yanuari, sar Mashkarthemutno Dive e Pelaripesko pe godi ani pakiv e Holokausteske viktimengo. Viktime sine hebreya, roma, rusya thay polakya.<\/p>\n<p>8 aprili \u2013 Lumiako Dive e Romengo<\/p>\n<p>Pe 8 Aprili e bershesko 1971 ano Londoni adikerdilo o Angluno Romano Kongresi kote formirisali Angluni Mashkarthemutni romani organizacia \u201cInternational Romani Union\u201d. Ano akava Kongresi lelile trin but vasne decisive: Romengi himna (Gelem gelem), romano ago thay anavipe e romana populaciako e anavea Rom. Ano akava historikuno kedipe kotorleutno sine vi prof. Albanologi kotar o Prizren, Nysret Seharsoj.<\/p>\n<p>16 mayi \u2013 Dive e Romenge Rezistipesko ano Kampi Aushvic Pelargyona pe godi thay dengyola pakiv heroya e romana populaciako. Pashe 6000 roma, mursha, juvla thay qhavore phangle ano kampi Aushvic-Birkenau, pe data 16 mayi e bershesko 1944, rezistinde e nazistyenge<br \/>\nplaneske vash te nashalgyon.<\/p>\n<p>2 agusti \u2013 Evropako Dive e Pelaripesko pe godi e Holokaustesko vash Sinti thay Roma Pe 2 avgusti, amen pelara pe godi 4300 palune sintya thay roma (mursham, juvla thay qhavore) ano germanyengo nazistyengo koncentraciako kampi Aushvic-Birkenau, kola mudardile ano gazeske sobe kotar SS (nazistyne o\uf001serya) odoya rayt e 2\/3 avgustesko ko bersh 1944 thay olenge trupya thavipe ano grope, biumlavdo olenga zorala rezistencake. Ano pelaripe pe godi e sah 500,000 Sintya thay Roma mudarde ani Evropa okupimi kotar nazistya, Evropako Parlamenti anavingya akaya data sar Evropako Dive vash<br \/>\nPelaripe pe godi e Holokaustesko vash Sinti thay Roma pe 2015.<\/p>\n<p>5 novembri \u2013 Lumiako Dive e Romana qhibyako Lumiako Dive e Romana qhibyako promovinela e qhib, kultura thay romengo edukipe. Pe 5 novembri 2008, ano Zagreb prezentisalo angluno alavari romane-kroatyune thay kroatyune-romane hramimo kotar romano hramarno thay politikani Veljko Kajtazi.<\/p>\n<p>Ano Lumiako Simpoziumi vash Standardizipe thay Kodi\uf001kipe e Romana Qhibyako, kova adikerdilo kotar 3 ji pe 5 novembri 2009 ano Zagrebi e Kroaciako, Mashkarthemutni Unia e Romengi thay Kroaciako Amalipe e Romenge Edukipesko &#8220;Kali Sara&#8221; ikalde yekh deklaracia kote rodena o penjaripe e 5 Novembresko sar Lumiako Dive e Romana Qhibyako ano sah thana kote jivdinena o roma. Ani akaya sura hramisalo ini angluno o\uf001sialuno hramipe akala datako. Si molipe te lepargyola kay kotar e Kosova hramutno akala deklaraciako sine o aktivisti thay romano zhurnalisti, Daut<br \/>\nQulangji.<\/p>\n<p>Parlamenti Kroat e njohu zyrtarisht n\u00eb vitin 2012 dhe me k\u00ebrkes\u00eb t\u00eb Republik\u00ebs s\u00eb Kroacis\u00eb n\u00eb vitin 2015 UNESCO e shpalli 5 n\u00ebntorin Dit\u00ebn Bot\u00ebrore t\u00eb Gjuh\u00ebs Rome. Q\u00eb nga viti 2018, 16 shtete an\u00ebtare t\u00eb K\u00ebshillit t\u00eb Evrop\u00ebs e njohin gjuh\u00ebn rome si gjuh\u00eb t\u00eb pakic\u00ebs sipas Kart\u00ebs Evropiane p\u00ebr Gjuh\u00ebt Rajonale ose t\u00eb Minoritetit Rom.<\/p>","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>27 yanuari \u2013 Mashkarthemutno dive e pelaripesko pe godi vash Holokausti Ano periodi 1936-1945 nazistya shrdinde o sistematikuno persekutipe e romengo, kay kulmingya e mudaripeya e 500,000 ji pe 1,500,000 romengo ano odova kay khargyola Porajmos, Holokausti e Romengo. Pe bersh 2005 Savahtuni Asambleya e OYN-ki miratingya yekh rezolucia kay anavingya 27 yanuari, sar Mashkarthemutno&#8230;<\/p>","protected":false},"author":1,"featured_media":9509,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[1,32],"tags":[],"class_list":["post-9508","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-aktualune-nevipya","category-publikipya"],"aioseo_notices":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/radioromanoavazo.com\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/9508","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/radioromanoavazo.com\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/radioromanoavazo.com\/en\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/radioromanoavazo.com\/en\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/radioromanoavazo.com\/en\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=9508"}],"version-history":[{"count":3,"href":"https:\/\/radioromanoavazo.com\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/9508\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":9532,"href":"https:\/\/radioromanoavazo.com\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/9508\/revisions\/9532"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/radioromanoavazo.com\/en\/wp-json\/wp\/v2\/media\/9509"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/radioromanoavazo.com\/en\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=9508"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/radioromanoavazo.com\/en\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=9508"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/radioromanoavazo.com\/en\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=9508"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}